Rodno zasnovano nasilje nije samo individualni čin nasilja, već i društveni fenomen koji se održava kroz kulturne norme, rodne stereotipe, religijska tumačenja i nejednake odnose moći. Upravo ova pitanja otvara kurs Who Killed God in Her? – Gender-Based Violence (GBV), koji se realizira u okviru zimskog semestra 2026/27. FER škole (Feminizam i religija). Kurs povezuje sekularne i religijske perspektive u razumijevanju uzroka, mehanizama i posljedica rodno zasnovanog nasilja. Uvodno predavanje održala je dr. Jelena Ćeriman, koja je govorila o kulturološkoj normalizaciji nasilja.
Kako nasilje postaje toliko normalizirano da ga više ne prepoznajemo kao nasilje? Ko ima moć da određuje šta je prihvatljivo ponašanje, čiji se glas čuje i čija se patnja prešućuje? I kakvu ulogu u tome imaju kultura, religija i društvene institucije? Ova pitanja nalaze se u središtu kursa Who Killed God in Her? – Gender-Based Violence (GBV), koji se održava u okviru zimskog semestra 2026/27. FER škole (Feminizam i religija).
Kurs pristupa rodno zasnovanom nasilju kao kompleksnom društvenom, kulturnom i religijskom fenomenu koji nije moguće razumjeti isključivo kroz pojedinačne slučajeve nasilja. Polazeći od interdisciplinarnih i feminističkih teorijskih pristupa, kurs povezuje sekularne i religijske perspektive kako bi se kritički propitali obrasci kojima se nasilje opravdava, normalizira, prikriva ili održava unutar porodice, zajednice i društvenih institucija.
Uvodno predavanje održala je dr. Jelena Ćeriman, koja je otvorila pitanje kulturološke normalizacije rodno zasnovanog nasilja. U fokusu predavanja bila je povezanost društvenih normi, tradicionalnih rodnih uloga i svakodnevnih praksi kroz koje se različiti oblici nasilja predstavljaju kao prirodni, privatni ili neizbježni. Posebno je važno prepoznati kako se nasilje ne održava samo fizičkom prisilom već i jezikom, očekivanjima, šutnjom, društvenim pritiscima i uvjerenjima koja opravdavaju nejednakost između žena i muškaraca.
U nastavku kursa prof. dr. Zilka Spahić Šiljak govorila je o konceptima moći, ukazujući na važnost razumijevanja moći kao jednog od ključnih elemenata rodno zasnovanog nasilja. Feminističke teorije pokazuju da moć nije samo sposobnost pojedinca da kontrolira drugu osobu, nego je ugrađena i u društvene institucije, norme, znanje i diskurse koji određuju šta se smatra legitimnim, prirodnim i prihvatljivim. Razumijevanje razlike između moći nad drugima (power over), moći za djelovanje (power to), zajedničke moći (power with) i unutrašnje moći (power within) omogućava sagledavanje ne samo mehanizama dominacije nego i potencijala za otpor, osnaživanje i društvenu promjenu.
Zu nastavku će biti obrađivane teme naslja u porodici, seksualnog nasilja u ratu, femicida, odnos religija prema nasilju, vrste duhovnog nasilja te psihoterapijski pristupi preživjelima nasilja.
Posebna vrijednost kursa ogleda se u povezivanju feminističke kritike društvenih odnosa moći s kritičkim propitivanjem religijskih interpretacija i praksi. Religija može biti izvor dostojanstva, solidarnosti, pravde i zaštite od nasilja, ali se određena religijska tumačenja mogu koristiti i za opravdavanje podređenosti, kontrole i šutnje žena. Zbog toga je važno razlikovati temeljne etičke poruke religijskih tradicija od patrijarhalnih interpretacija kojima se nejednakost predstavlja kao prirodna ili božanski određena.
Kurs također otvara prostor za promišljanje različitih oblika nasilja, uključujući fizičko, psihološko, seksualno, ekonomsko, simboličko i duhovno nasilje, te načina na koje se oni međusobno prepliću. Posebna pažnja usmjerena je na prepoznavanje obrazaca koji otežavaju žrtvama i preživjelima nasilja da progovore, potraže podršku i ostvare svoja prava.
Kroz povezivanje teorijskih znanja, kritičke analize i dijaloga, kurs Who Killed God in Her? nastoji potaknuti polaznice i polaznike da preispituju uvriježene pretpostavke o rodu, autoritetu i nasilju te razvijaju osjetljivost za prepoznavanje i suprotstavljanje različitim oblicima diskriminacije i nasilja.
Obrazovna misija FER škole temelji se na uvjerenju da transformacija nasilnih društvenih obrazaca počinje njihovim kritičkim prepoznavanjem. Propitivanje kulturne normalizacije nasilja i odnosa moći zato nije samo akademsko pitanje nego i važan korak prema izgradnji društva u kojem se ljudsko dostojanstvo, ravnopravnost i sloboda od nasilja ne dovode u pitanje.
