Mediji ne odražavaju samo društvenu stvarnost već aktivno učestvuju u oblikovanju rodnih identiteta, religijskih predstava i odnosa moći. U digitalnom dobu, algoritmi i umjetna inteligencija dodatno otvaraju pitanja o tome ko kontrolira informacije, kako nastaju stereotipi i na koji način se reproduciraju društvene nejednakosti. Upravo ovim temama bavi se kurs Gender, Religion, Media and AI (Rod, religija, mediji i umjetna inteligencija), koji se realizira u okviru zimskog semestra 2026/27. FER škole (Feminizam i religija). Uvodno predavanje održala je prof. dr. Jasmina Husanović o važnosti medija, posebno novih medija u posredovanju kulturnih sadržaja te oblikovanju društvene stvarnosti.
Ko odlučuje kako će žene i muškarci biti predstavljeni u medijima? Zašto se određene rodne i religijske predstave neprestano ponavljaju? Kako film, popularna kultura i digitalne platforme oblikuju naše razumijevanje roda, religije i društvenih odnosa? I mogu li algoritmi i umjetna inteligencija biti neutralni ako nastaju u društvima obilježenim nejednakostima?
Ova pitanja nalaze se u središtu kursa Gender, Religion, Media and AI (Rod, religija, mediji i umjetna inteligencija), koji se održava u okviru zimskog semestra 2026/27. FER škole (Feminizam i religija). Kurs nudi interdisciplinarni pristup razumijevanju načina na koje mediji, kulturni narativi, religijski simboli i digitalne tehnologije učestvuju u oblikovanju rodnih identiteta i društvenih odnosa moći.
Uvodno predavanje održala je prof. dr. Jasmina Husanović, otvarajući prostor za kritičko promišljanje povezanosti roda, religije, kulture i medijskih reprezentacija. U fokusu je pitanje kako se kroz različite kulturne i medijske sadržaje oblikuju predstave o ženama i muškarcima, kako se konstruiraju društvene norme i na koji način popularna kultura može doprinositi održavanju, ali i preispitivanju dominantnih rodnih stereotipa.
U narednom predavanju prof. dr. Suzana Peran nastavila je razmatranje odnosa roda, religije i medija, s posebnim naglaskom na važnost kritičkog čitanja medijskih sadržaja. Mediji nisu neutralni posrednici informacija, nego prostor u kojem se proizvode i prenose značenja, oblikuju društvene vrijednosti i uspostavljaju granice između onoga što se predstavlja kao normalno, poželjno ili neprihvatljivo. Zbog toga analiza medijskog predstavljanja žena, muškaraca i religijskih identiteta zahtijeva pažljivo propitivanje jezika, vizualnih poruka, stereotipa i odnosa moći.
Tokom kursa polaznice i polaznici će se upoznati s različitim temama koje povezuju rod, religiju, film, popularnu kulturu, oglašavanje i digitalne tehnologije. Posebna pažnja bit će posvećena načinima na koje se žene predstavljaju kroz suprotstavljene slike svetice i grešnice, poželjne i nepoželjne žene, kao i tome kako se religijski simboli i tradicionalni rodni obrasci koriste u filmskim i medijskim narativima.
Jedna od važnih tema bit će i rodne reprezentacije u jugoslavenskoj kinematografiji, koje omogućavaju kritičko sagledavanje društvenih promjena, kulturnih očekivanja i načina na koje su se ženski i muški identiteti oblikovali u različitim historijskim i ideološkim kontekstima.
Poseban segment kursa posvećen je umjetnoj inteligenciji i algoritamskom oblikovanju društvene stvarnosti. Digitalne platforme i sistemi umjetne inteligencije nisu oslobođeni rodnih i drugih društvenih pristrasnosti. Algoritmi se razvijaju na temelju podataka koji često odražavaju postojeće nejednakosti, zbog čega mogu reproducirati stereotipe i diskriminatorne obrasce. Otvaraju se stoga pitanja odgovornosti tehnoloških kompanija, transparentnosti algoritama i mogućnosti razvoja digitalnih tehnologija koje poštuju ljudsko dostojanstvo, ravnopravnost i različitost.
Feministički pristupi medijima i umjetnoj inteligenciji omogućavaju da se pitanja tehnologije ne posmatraju samo kao tehnička, nego i kao etička, politička i društvena pitanja. Ko ima moć da proizvodi znanje? Čija iskustva ostaju nevidljiva? Ko odlučuje koje će informacije biti dostupne, a koji će glasovi biti marginalizirani? Ova pitanja posebno su važna u vremenu kada digitalne tehnologije sve snažnije oblikuju javni prostor, obrazovanje i svakodnevni život.
Kroz predavanja i diskusije kurs Gender, Religion, Media and AI nastoji osnažiti polaznice i polaznike za kritičko razumijevanje medijskih poruka, prepoznavanje rodnih i religijskih stereotipa te odgovorno korištenje novih tehnologija.
Obrazovna misija FER škole nije samo prenošenje znanja nego i razvijanje sposobnosti da prepoznajemo i propitujemo obrasce koji oblikuju naše razumijevanje svijeta. U tom smislu, kritička analiza medija i umjetne inteligencije postaje važan dio feminističkog obrazovanja i nastojanja da se grade ravnopravniji, odgovorniji i uključiviji društveni odnosi.
