Rod je jedno od ključnih područja na kojem se pregovaraju religijski autoritet, etnonacionalna pripadnost i politička moć, ali kontroverze oko roda rijetko su samo o rodu. Prof. dr. Zilka Spahić Šiljak i dr. Jadranka Rebeka Anić sudjelovale su na Ljetnoj školi „Religija i politika“, održanoj u Leibnitzu, Austrija, od 20. do 23. jula 2026. godine. Program je okupio, istraživačice, istraživače te studentsku populaciju zainteresirane za složene presjeke religije, politike, identiteta i društvenih promjena u savremenim evropskim društvima.
U svom predavanju prof. dr. Zilka Spahić Šiljak fokusirala se na isprepletenost roda, religije i politike u Bosni i Hercegovini, ističući da je rod jedno od ključnih polja na kojem se pregovaraju religijski autoritet, etnonacionalna pripadnost i politička moć. Kako je naglasila, kontroverze oko roda rijetko su samo o rodu. One često postaju simboličke borbe oko porodice, morala, nacionalnog identiteta, kolektivnog pamćenja, religijske pripadnosti i budućnosti društva. Prof. Spahić Šiljak objasnila je da se rod, religija i politika u Bosni i Hercegovini ne mogu adekvatno razumjeti kao tri odvojena područja koja se povremeno međusobno dodiruju ili utiču jedno na drugo. Naprotiv, ona su povijesnoi institucionalno isprepletena. Politička moć se često legitimira kroz religijske i etnonacionalne narative, dok se religijski autoritet nerijetko osnažuje kroz bliskost s nacionalnim identitetom i političkim institucijama. Rodne norme, u tom kontekstu, pružaju snažan jezik kroz koji se izražavaju i brane ideje o porodici, kolektivnom opstanku, moralu, građanstvu i nacionalnoj pripadnosti.
Istaknula je da Bosna i Hercegovina pokazuje destruktivne posljedice ispreplitanja religije, nacionalizma i patrijarhalne moći. Takva ispreplitanja često jačaju isključive politike, ograničavaju prava i slobode žena i svode složena društvena pitanja na identitetske sukobe. Istovremeno, prof. Spahić Šiljak naglasila je da su mogući i nužni drugačiji oblici ispreplitanja: između vjere i pravde, feminizma i izgradnje mira, pamćenja i odgovornosti, religijske pripadnosti i demokratske slobode, kao i između različitosti i solidarnosti.
Dr. Jadranka Rebeka Anić govorila je o razvoju i uticaju antirodnih pokreta u Hrvatskoj. Analizirala je načine na koje su antirodni narativi postali vidljivi kroz političku mobilizaciju, religijsku retoriku, medijske kampanje i inicijative civilnog društva koje rodnu ravnopravnost, feminizam i prava LGBTQ+ osoba predstavljaju kao prijetnju obitelji, djeci, nacionalnom identitetu i religijskoj tradiciji. U svom izlaganju dr. Anić naglasila je da antirodni diskurs često funkcionira kroz proizvodnju moralne panike i predstavljanje roda kao uvezene ideologije, umjesto da se rodna ravnopravnost prepozna kao demokratsko pitanje i pitanje ljudskih prava. Također je ukazala na načine na koje su se antirodni akteri u Hrvatskoj mobilizirali oko obrazovanja, reproduktivnih prava, seksualnog obrazovanja, Istanbulske konvencije i javnih rasprava o porodici i braku. Kako je istaknula, ove kampanje nisu izolirani događaji, nego dio širih transnacionalnih antirodnih politika prisutnih širom Evrope. Istovremeno, dr. Anić naglasila je važnost feminističke teologije, kritičkog akademskog rada, međureligijskog dijaloga i građanskog obrazovanja u odgovaranju na takve narative znanjem, etičkom odgovornošću i solidarnošću.
Sudjelovanje prof. Spahić Šiljak i dr. Anić doprinijelo je dubljem razumijevanju načina na koje rodne rasprave u Jugoistočnoj Evropi otkrivaju šire borbe oko demokracije, religije, identiteta i društvene pravde. Njihova predavanja pokazala su da presjeci roda, religije i politike nisu marginalna pitanja, nego su ključni za razumijevanje suvremenih izazova s kojima se suočavaju društva na Balkanu i šire.
