Završena je Kampanja 16 dana aktivizma obilježavanjem Dana ljudskih prava 10.12.2025. godine koji TPO Fondacija već jedanaest godina zajedno sa srednjim školama organizira u Jevrejskoj opštini. Kroz tri aktivnosti: Panel o religiji, rodu i nasilju nad ženama, kratke filmove učenika/ca i likovnu izložbu podsjetili smo na to šta znači biti čovjek, kako čuvati dostojanstvo svake osobe i kako se suprostavljati svako obliku nasilja a posebno nasilja nad ženama i djecom.
Panel „Rod, religija i rodno zasnovano nasilje“ okupio je tri stručnjakinje: dr. sci. Jadranku Rebeku Anić,dr. sci. Medinu Mujić i mr. sci. Elmu Softić-Kaunitz koje su govorile o ovoj temu iz jevrejske, kršćanske i islamske perspektve. Program je moderirala prof. dr. Zilka Spahić Šiljak a pozdravnu riječ uputila je predsjednica Jevrejske opštine Rahela Džidić.
Govoreći o položaju žena u judaizmu, kao i o načinu na koji se religijski tekstovi interpretiraju u savremenim zajednicama, istakla je da „Šutnja nikad nije neutralna“, i ne reagirqti na nasilje znači učestvovati u njegovom normaliziranju; da se žene često suočavaju s pritiscima da „šute radi mira u kući“, te da kulturni faktori snažno utiču na religijske prakse i na pravnu poziciju žene. Posebno je problematizirala pitanje razvoda u tradicionalnim tumačenjima judaizma, gdje je u nekim slučajevima ženin status zavisio od pristanka muža. Citirala je i talmudsku misao: „Muškarac treba poštovati ženu više nego samoga sebe.“ Ovaj etički princip, naglasila je, često ostaje potisnut u savremenim praksama. Završila je porukom da idealni model bračnih odnosa nije hijerarhijski, nego partnerski odnos zasnovan na dostojanstvu i međusobnom uvažavanju.
Dr. Jadranka Rebeka Anić je u svom izlaganju govorila je o biblijsko-teološkim osnovama rodne ravnopravnosti. Naglasila je:
-da se radikalna poruka hrišćanstva temelji na dostojanstvu svake osobe kao Božjeg stvorenja,
-da Isus nikada nije opravdavao nasilje, te da je svojim djelima i riječima jasno stao na stranu žena koje su bile marginalizirane,
-da biblijski tekstovi ne legitimiraju dominaciju muškarca nad ženom, nego se radi o kulturalnim interpretacijama, ne o božanskoj zapovijedi.
„Nigdje nije zapisano da je muškarac dobio mandat da vlada nad ženom“, naglasila je Anić, ističući da se religija mora oslobađati rodnih stereotipa koji su nastali kroz povijest, a ne iz samih svetih tekstova. Podsjetila je i na poruku iz Evanđelja:
„Što učinite jednom od najmanjih, meni ste učinili.“ To znači, kako je Anić pojasnila da su najmanji među nama oni najpotrebitiji: manjine, migranti, žene U razredu u školi treba gledati ko je ugrožen, isključen i šikaniran.
Dr. Medina Mujić analizirala je utjecaj tri velike religijske tradicije u BiH na formiranje rodnih uloga, ističući da se današnji otpori rodnoj ravnopravnosti ne mogu posmatrati izolirano od religijskih ideologija, porodičnih normi i političkih diskursa.
Naglasila je da:
-antirodni pokreti funkcioniraju kao nadnacionalne i nadreligijske ideologije koje koriste strah, nostalgiju i osjećaj ugroženosti,
-rod se predstavlja kao „prijetnja“ identitetu, naciji ili porodici,
-emocionalne strategije, poput moralne panike, imaju veću moć mobilizacije nego racionalni argumenti.
Posebno je istaknula kako se u ratnim narativima žene često prikazuju isključivo kao žrtve ili heroine, čime se zanemaruje njihova kompleksna društvena uloga. Dr. Mujić je zaključila da je ključno razumjeti mehanizme kroz koje se proizvodi otpor prema rodnoj ravnopravnosti, jer se isti obrasci danas vide u politikama, religijskim diskursima i kulturnim normama.
Mladi o nasilju i rodnim stereotipima: izložba i kratki filmovi
Događaj je upotpunjen izložbom likovnih radova učenika JU Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn te projekcijama kratkih filmova koje su pripremili učenici i učenice a među njima su odarbana tri za nagrade:
JU Druga gimnazija – Eda Pirildar,
JU Medicinska škola – Medina Sari Hamidović,
JU Treća gimnazija – Amina Cibra,
Likovni radovi mladih tematizirali su: rodne stereotipe, emocionalne i psihološke posljedice nasilja,važnost tolerancije i poštovanja različitosti, ulogu zajednice u zaštiti žena.
Mladi su pokazali izuzetnu zrelost u razumijevanju nasilja kao društvenog, a ne privatnog problema.
Zajednička poruka: od šutnje prema odgovornosti
Panel je zaključen jasnom porukom svih učesnica:
Nasilje nije privatna stvar, a šutnja ga održava.
Religijske zajednice, obrazovne institucije, porodice i društvo u cjelini moraju preuzeti aktivnu ulogu u prevenciji nasilja, rušenju štetnih stereotipa i izgradnji rodno ravnopravnih odnosa zasnovanih na poštovanju i dostojanstvu.
Obilježavanje Dana ljudskih prava u Jevrejskoj opštini Sarajevo tako je postalo prostor snažnog dijaloga o vjeri, znanju i odgovornosti u vremenu kada se nasilje i diskriminacija i dalje normaliziraju kroz kulturu šutnje i ideološke manipulacije.
