Šta se događa kada neko svoj zahtjev više ne predstavlja kao vlastito mišljenje, nego kao Božiju zapovijed? I gdje prestaje legitimni religijski autoritet, a počinje njegova zloupotreba?

Ova pitanja bila su u središtu predavanja prof. dr. Zilke Spahić Šiljak o duhovnom nasilju, održanog u okviru seminara organizacije Bahar, održanom u Sarajevu 26.09.2026 godine u hoelu Hollywood.

Duhovno nasilje definirano je kao zloupotreba religijskog autoriteta, svetog teksta, religijskih normi, rituala ili odnosa povjerenja kako bi se drugu osobu kontroliralo, zastrašilo, posramilo, podredilo ili joj se ograničila moralna i duhovna autonomija.

Jedna od najvažnijih poruka predavanja bila je da problem nije religija sama po sebi. Naprotiv, za osobe koje prolaze kroz nasilje vjera može biti izvor snage, smisla, nade, otpora i iscjeljenja. Problem nastaje onda kada se religijsko tumačenje pretvori u sredstvo legitimiranja neravnopravne moći. Zato se duhovno nasilje ne može svesti samo na pitanje pogrešnog čitanja svetog teksta. U njegovom središtu nalazi se pitanje moći: ko ima pravo govoriti, ko tumači, čiji se glas smatra autoritativnim i šta se događa kada se ljudsko tumačenje predstavi kao neupitna Božija volja.

Razlika je jednostavna, ali presudna. U autoritarnom odnosu neko može reći: „Želim da me poslušaš.“ U duhovno nasilnom odnosu ista poruka može glasiti: „Bog želi da me poslušaš.“

U toj promjeni jezika događa se i promjena moći. Ljudski zahtjev više se ne predstavlja kao stav, interes, porodična norma ili društveno očekivanje, nego kao zahtjev samog Boga. Time se otpor nekoj osobi može predstaviti kao neposluh Bogu, a propitivanje autoriteta kao moralni ili religijski prijestup.

Upravo je brisanje granice između Božijeg autoriteta i ljudske interpretacije jedan od ključnih epistemoloških problema duhovnog nasilja. Islamska feministička hermeneutika na toj granici insistira vrlo jasno: Bog nije isto što i naše razumijevanje Boga, sveti tekst nije isto što i njegovo tumačenje, a religija nije isto što i društveni odnosi moći uspostavljeni u njeno ime.

Takav pristup zahtijeva i ozbiljno preispitivanje autoriteta. Nijedan pojedinac, bez obzira na obrazovanje, funkciju, religijsko znanje ili ugled u zajednici, nema pravo vlastito tumačenje predstaviti kao jedino moguće i poistovjetiti ga s Božijom voljom.

Posebno su problematične situacije u kojima se pojmovi poput poslušnosti, strpljenja, žrtve, stida, časti ili porodične dužnosti koriste kako bi se osoba zadržala u odnosu koji je ponižavajući ili nasilan. Religijski jezik tada može postati sredstvo kojim se nasilje prikriva, normalizira ili čak predstavlja kao moralna obaveza.

Zato pitanje duhovnog nasilja nije samo teološko. Ono je istovremeno pitanje dostojanstva, slobode savjesti, interpretativnog autoriteta i odgovornosti prema drugom ljudskom biću.

Jedna od ključnih poruka predavanja mogla bi se sažeti ovako:

Nije dovoljno pitati šta religijski tekst kaže. Potrebno je pitati i ko ga tumači, iz koje pozicije moći, u čiju korist i kakve posljedice takvo tumačenje proizvodi u životu drugih ljudi.

Upravo u tome islamska feministička hermeneutika pruža važan korektiv: ona ne odbacuje vjeru zbog njene zloupotrebe, nego iz samih etičkih temelja islama propituje dominaciju, monopol nad tumačenjem i svaki pokušaj da se ljudska moć sakralizira. Na taj način religija ponovno može postati prostor oslobađanja, odgovornosti i dostojanstva, umjesto instrument kontrole.

The post Kada se ljudska riječ predstavi kao Božija volja: Kako prepoznati duhovno nasilje? appeared first on FER ŠKOLA.

Feministička međureligijska islamska teologija zahtjevaju da se tekstovi čitaju kontekstualno i da se odupiru redukciji tradicije na doslovna tumačenja, istaknuo je u predavanju profesor Adis Duderija. Predavanje je održano 12.06.2206. u prostorijama SPD Prosvjeta a u organizaciji IMIC Zajedno, TPO Fondacija i Univerzitetskog gender resursnog centra, Univerziteta u Sarajevu, uz moderaciju Nikole Vučića.

Profesor Duderija je naglasio da međureligijski dijalog ne može ostati samo na nivou kurtoaznih susreta i općih poruka mira, nego mora uključiti ozbiljno suočavanje s načinima na koje se religijski tekstovi, doktrine i tradicije tumače u konkretnim društvenim kontekstima. Posebno je istaknuo važnost feminističkih i etičkih hermeneutika koje propituju patrijarhalne, ekskluzivističke i nasilne interpretacije, te otvaraju prostor za čitanja koja afirmiraju dostojanstvo, pravdu, jednakost i odgovornost prema drugome.

Profesor Duderija je predstavio nekoliko konkretnih preporuka koje mogu pomoći da dijalog postane dublji, relevantniji i društveno transformativan.

Prva preporuka odnosi se na uspostavljanje međureligijskog teološkog seminara komparativne teologije, u okviru kojeg bi se sveti tekstovi različitih religijskih tradicija čitali uporedno, s posebnim naglaskom na ispravljanje historijskih i savremenih nepravdi. Takav seminar mogao bi biti prostor za razvijanje etički odgovornih interpretacija, učenja iz drugih tradicija i kritičkog suočavanja s vlastitim teološkim naslijeđem.

Druga preporuka odnosi se na razvoj alata za džume i nedjeljne propovijedi, koji bi sadržavali inkluzivna čitanja i zajedničke abrahamske etičke motive. Takvi resursi mogli bi pomoći vjerskim službenicima da u svojim zajednicama govore o miru, pravdi, solidarnosti, rodnoj ravnopravnosti, dostojanstvu čovjeka i odgovornosti prema društvu na način koji povezuje, a ne produbljuje podjele.

Treća preporuka tiče se deradikalizacije doktrinarnih graničnih markera. Profesor Duderija je ukazao na potrebu da se kritički preispita teološka retorika koja učvršćuje polarizaciju, isključivost i nepovjerenje prema drugima. Umjesto rigidnog naglašavanja granica između „nas“ i „njih“, međureligijska teologija treba razvijati jezik koji omogućava susret, samokritiku i odgovorno priznanje vrijednosti prisutnih u drugim tradicijama.

Posebno zanimljiv prijedlog bio je osnivanje Sarajevskog foruma „Gostoprimstvo prema istini“. Forum bi podrazumijevao redovne javne dijaloge u kojima bi svaka religijska tradicija predstavila jedno učenje, praksu ili vrijednost koju je iskreno naučila cijeniti u drugoj tradiciji. Pored toga, učesnici bi govorili o konkretnoj promjeni koja je iz tog susreta i učenja proistekla. Na taj način dijalog ne bi bio samo razmjena mišljenja, nego proces međusobnog učenja i transformacije.

Peta preporuka odnosila se na zajedničke etičke akcije religijskih zajednica, akademskih institucija i organizacija civilnog društva. Kao posebno važna područja zajedničkog djelovanja istaknuti su rodna pravda, ekološka skrb, briga o starijima, prevencija nasilja među mladima i borba protiv korupcije. Ove teme pokazuju da međureligijski dijalog ne smije ostati zatvoren u teološkim raspravama, nego treba biti povezan s konkretnim potrebama ljudi i zajednica. Predavanje profesora Duderije podsjetilo je da religijske tradicije mogu biti snažan resurs za mir, pravdu i solidarnost onda kada se tumače odgovorno, kontekstualno i samokritički. Feministička međureligijska islamska teologija, kako je istaknuto tokom susreta, ne odbacuje tradiciju, nego je čita dublje, pažljivije i etički zahtjevnije, prepoznajući u njoj mogućnosti za oslobađajuće i pravednije razumijevanje vjere.

The post Održano predavanje Islamska etika dijaloga appeared first on FER ŠKOLA.

The post FER škola animacija – najava appeared first on FER ŠKOLA.

Pored promocije knjige Ko se boji roda?, autorice Judith Butler, univerziteti i srednje škole organizirati će radionice i predavanja na temu rodno zasnovanog nasilje.

Na dan Ljudskih prava 10.12.2025. srednje škole iz Sarajeva će predstaviti vide uratke, a TPO Fondacija u saradnji sa školama i Jevrejskom opštinom Sarajevo organizirati okrugli sto o intersekciji religije i rodno zasnovanog nasilja.

The post “Kampanja 16 dana aktivizma” UNIGEM mreža 2025 appeared first on FER ŠKOLA.

U vremenu kada riječi sve češće služe da prikriju, a ne da otkriju, kada umjesto razgovora svijetom odzvanjaju slogani, a umjesto tišine – buka, susret dvoje mislećih, etički ukorijenjenih ljudi postaje rijetkost nalik fenomenu.

U ovom razgovoru, vođenom rukom akademika Nerzuka Ćuraka – jednog od posljednjih bardova bosanskohercegovačke intelektualne čestitosti i mirovnog govora – pred nama se otvara portret žene koja nije odabrala najlakši put, nego onaj ispravan.

Zilka Spahić Šiljak nije samo feministkinja. Ona je teologinja u najdubljem značenju riječi: ona koja traga za božanskim ne u apstrakciji, nego u licima potlačenih, u ranama svijeta, u neizgovorenom glasu žene, djeteta, onoga Drugog.

Njezin život je dijalog – s vjerom, s tradicijom, sa savješću. Ona se ne bori za budućnost jer zna da je ta borba sadašnjost. Ona ne traži odobrenje autoriteta jer njezino djelo izrasta iz autoriteta savjesti. Ćurak, čiji je misaoni registar uvijek bio ispisan tintom dijaloga, nije birao sagovornicu da bi vodio običan intervju. Ovaj razgovor je duhovna geografija dvaju bića koja znaju da riječ može biti i molitva i revolucija, i utjeha i pobuna. Zilka ne govori da bi se svidjela – ona govori jer mora. I u tom glasu, koji dolazi iz dubine iskustva, obrazovanja i samoprijegora, čujemo ono što mnogi ne smiju ni pomisliti: da se vjera i feminizam ne isključuju, da se pravda i islam ne sukobljavaju, i da se žensko tijelo i ženska duša ne daju više žrtvovati za račun tuđih tumačenja Boga.

The post Zilka Spahić-Šiljak: Bog nije muškarac appeared first on FER ŠKOLA.

The post Ogledalo drugima – kako društvo oblikuje naše samopoimanje appeared first on FER ŠKOLA.

Profesorica Zilka Spahić Šiljak održala je predavanje, u okviru Krister Stendahl Memorijalnog događaja, u Velikom crkvenoj sali u Starom gradu Stockholma, 14. novembra 2024. godine. Godišnje predavanje bilo je posvećeno feminističkim međureligijskim pristupima u izgradnji mira na prostoru Balkana.

Profesorica Spahić Šiljak govorila je o sjecištu mira, međureligijskih susreta i feminizma. Istakla je koliko je važno mobilizirati sve resurse  i sekularne i religijske kako bi se postigao mir. Ne može biti mira ako isključimo religiju. Feministkinje iz različitih religijskih tradicija već godinama grade mir u balkanskoj regiji, zajedno sa sekularnim feministkinjama, a njihov rad zaslužuje priznanje i uvažavanje.

Ono što je započelo kao aktivizam iz baze na Balkanu, kaže Zilka Spahić Šiljak, danas je prepoznato kao akademski relevantan program. Kada se žene uključuju u izgradnju mira iz temelja, bez formalnog teorijskog znanja, često doprinose jedinstvenom i dragocjenom perspektivom ukorijenjenom u vlastitom iskustvu. U kompleksnom svijetu, potrebni su svi glasovi i različiti pristupi, naglašava ona.

Žene u konfliktima često koriste prešutno znanje prenošeno generacijama kroz društvene uloge, njegu i vođenje zajednice, kako bi se nosile s kompleksnostima izgradnje mira. Iako njihove strategije možda nisu odmah teorijski artikulisane, one kasnije mogu doprinijeti postojećim teorijskim okvirima ili ih dodatno unaprijediti.

The post Feminističko međureligijsko izgradnja mira na Balkanu: od prakse ka teoriji appeared first on FER ŠKOLA.

Teologija žene koju potiče papa počiva na stereotipima glede roda i osnažuje takve rodne stereotipe“. Suvremena egzegeza priznaje ženi da je slika Božja jednako kao i muškarac, ali crkveno učiteljstvo još nije došlo do toga da na temelju te spoznaje prizna ženama jednaka prava kao i muškarcu. Koliko će se prostora dati stereotipima opet ovisi o pitanju moći, što vrijedi i za pitanje ređenja žena koje ne bi trebalo međutim tretirati kao pitanje „žena“ jer je to ustvari ekleziološko pitanje.

Tekst pročitan, uz dopuštenje uredništva, s portala: https://fratellanza.net/rebeka-anic-z…

The post Žene u Crkvi? U prošlosti su imale više prava negoli danas appeared first on FER ŠKOLA.

The post Održana regionalna FER konferencija „A ti sestro govori!“ u Sarajevu, 2023. appeared first on FER ŠKOLA.